Snimite Pravilnik o mirenju HKA u pdf formatu
(106 Kb)

Na temelju članka 19. stavak 1. i stavak 3. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15) i članka 65. stavak 2. Statuta Hrvatske komore arhitekata („Narodne novine“ broj 140/15) Skupština Hrvatske komore arhitekata na svojoj 2. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. godine donijela je

PRAVILNIK O MIRENJU

HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA

Članak 1.

(1) Pri Hrvatskoj komori arhitekata (u daljnjem tekstu: Komora), temeljem Statuta Komoredjeluje Centar za mirenje (u daljnjem tekstu: Centar).

(2) Centar je neovisan u svom radu.

(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.

(4) Centar može imati regionalne centre za mirenje u područnim odborima Komore.

(5) Centar ima svoj pečat s natpisom »Centar za mirenje pri Hrvatskoj komori arhitekata«.

(6) Centar ima predsjednika.

(7) Stranke ugovaranjem nadležnosti Centra pristaju na primjenu ovog Pravilnika.

 

Članak 2.

(1) Centar pruža usluge u vezi s postupkom mirenja u kojem jedan iIi više izmiritelja na nezavisan i nepristran način, pomažu strankama da postignu nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.

(2) Provođenje postupka po ovom Pravilniku mogu zatražiti domaće i strane fizičke i pravne osobe.

(3) Stranke su ovlaštene pisanim sporazumom odstupiti od primjene određenih odredbi ovog Pravilnika, no njihov sporazum ne može biti u protivnosti s prisilnim propisima važećeg Zakona o mirenju.

(4) Listu izmiritelja utvrđuje Skupština Komore i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

 

Članak 3.

(1) Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno prethodno sklapanje sporazuma o mirenju.

(2) Prijedlog za pokretanje mirenja jedne stranke drugoj stranci smatra se uredno dostavljenim ako je dostavljen na adresu prijavljenog prebivališta, odnosno sjedišta protivne stranke ili punomoćnika te stranke poštom ili elektronskim putem.

(3) Ako se druga stranka u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za provođenje mirenja, iIi u drugom roku za odgovor naznačenom u prijedlogu, ne izjasni o prijedlogu, smatra se da je prijedlog za mirenje odbijen.

(4) Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, mirenje počinje kad Centar dobije obavijest u pisanom obliku ili elektronskom poštom o tome da su se stranke sporazumjele o provođenju mirenja pred Centrom, odnosno kad se Centar obavijesti na navedeni način o prihvatu prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

 

Članak 4.

(1) Smatra se da stranka koja predloži, odnosno koja pristane na provođenje postupka mirenja u okviru Centra prihvaća odredbe ovog Pravilnika kao i važeće odluke Centra o troškovima mirenja.

(2) Tijekom postupka mirenja stranke će se suzdržavati od pokretanja drugih sudskih iIi arbitražnih postupaka za rješavanje spora o kojem se mirenje provodi, osim ako je to neophodno za očuvanje njihovih prava.

 

Članak 5.

(1) Stranke sporazumno određuju hoće li mirenje provoditi jedan ili više izmiritelja.

(2) Stranke sporazumno određuju izmiritelja odnosno izmiritelje. One se mogu sporazumjeti da izmiritelja odnosno izmiritelje imenuje predsjednik Centra.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi izmiritelja, odnosno osobama izmiritelja, predsjednik Centra imenuje tu osobu odnosno osobe.

(4) Osoba kojoj se ponudi imenovanje za izmiritelja dužna je otkriti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda opravdanoj sumnji u njenu nepristranost i neovisnost. Nakon imenovanja, izmiritelj je dužan priopćiti takve okolnosti strankama čim za njih sazna, ako to već ranije nije učinio.

(5) Osoba koja u postupku mirenja sudjeluje kao izmiritelj ne može biti arbitar u sporu koji bude pokrenut u istoj stvari među istim strankama.

 

Članak 6.

(1) Izmiritelj je dužan djelovati nepristrano i jednako postupati sa svakom od stranaka u sporu i pri vođenju postupka treba imati pravičan odnos prema strankama.

(2) Stranke sporazumno određuju opseg ovlaštenja izmiritelja, a osobito u kojoj je mjeri ovlašten iIi dužan aktivno sudjelovati u izradi prijedloga nagodbe.

(3) U okviru sporazuma stranaka izmiritelj je ovlašten provoditi postupak na način koji smatra prikladnim, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, izražene želje i očekivanja stranaka te interes da se spor među strankama brzo i trajno okonča. Izmiritelj je u pravilu ovlašten ispitivati navode i prijedloge stranaka, po potrebi prikupljati određena obavještenja i saslušavati stranke.

(4) Izmiritelj je ovlašten održavati sastanke s objema strankama istodobno, iIi sa svakom strankom posebno.

(5) Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izmiritelj može informacije i podatke koje je primio od jedne stranke prenijeti drugoj stranci samo uz njezin pristanak.

(6) Izmiritelj može sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin sadržaj.

 

Članak 7.

(1) Nagodba je ovršna isprava ako sadrži izjavu obveznika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzulu ovršnosti), s tim da ta klauzula može biti sadržana i u posebnoj ispravi.

(2) Nagodba i posebna isprava o ovršnosti, ako je donesena, zaključuje se u pisanom obliku; ti sporazumi prilažu se zapisniku koji potpisuju stranke i izmiritelj.

(3) Stranke se mogu sporazumjeti i da se nagodba sastavi u obliku javnobilježničkog akta ili u drugom obliku koji utvrđuje važeći Zakon o mirenju.

 

Članak 8.

(1) Izmiritelj je dužan u odnosu na treće osobe čuvati povjerljivim sve informacije o postupku mirenja, osim ako zakonom nije drugačije propisano iIi ako je davanje informacija nužno radi ovrhe nagodbe.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se na odgovarajući način i na stranke te na druge osobe, uključujući djelatnike Centra.

 

Članak 9.

(1) Mirenje je dovršeno:

• ako je jedna stranka uputila drugoj stranci i izmiritelju pisanu ili elektronsku izjavu o odustajanju od postupka mirenja, osim ako u postupku i nakon odustajanja jedne stranke sudjeluje dvije ili više stranaka koje namjeravaju nastaviti s mirenjem,
• ako su stranke uputile izmiritelju pisanu ili elektronsku izjavu o dovršetku postupka,
• odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja, donesenom u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora nije svrhovito,
• ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, no ovaj se rok može produžiti sporazumom stranaka,
• sklapanjem nagodbe.

(2) Okončanje postupka mirenja utvrđuje se, prema okolnostima slučaja, u zapisniku kojeg sastavlja izmiritelj, odnosno pisanom bilješkom koju sastavlja predsjednik Centra.

 

Članak 10.

(1) Centar i izmiritelji imaju pravo na naknadu troškova u skladu s važećim pravilima o troškovima u postupcima koji se vode pred Centrom.

(2) Odluku o troškovima mirenja u postupcima mirenja pri Centru donosi Upravni odbor Komore.

 

Članak 11.

(1) Predsjednik Centra predstavlja i zastupa Centar.

(2) Predsjednik Centra prati primjenu općih akata Centra te priprema i predlaže promjenu tih akata radi njihovog usklađivanja s razvojem zakonodavstva i prakse u tom području, organizira stručne skupove, savjetovanja i stručne razgovore radi promocije Centra i instituta mirenja, sudjeluje u znanstvenim i stručnim skupovima, objavljuje u znanstvenoj i stručnoj literaturi informacije o pravilima i praksi Centra, poduzima aktivnosti radi uspostavljanja suradnje s drugim hrvatskim i inozemnim organizacijama kao i tijelima Europske unije čija je djelatnost od interesa za rad Centra, potpisuje sporazume o suradnji, te obavlja druge poslove određene ovim Pravilnikom i aktima Centra.

(3) Predsjednik Centra podnosi Komori godišnji izvještaj o radu.

(4) Predsjednika Centra imenuje Upravni odbor Komore na razdoblje od četiri godine.

 

Članak 12.

(1) Za administrativne radnje potrebne za rad Centra, pravilno izvršavanje zaključaka i naloga predsjednika Centra te obavljanje drugih poslova određenih ovim Pravilnikom i aktima Centra,  glavni tajnik Komore imenuje djelatnika Tajništva.

(2) Imenovani djelatnik Tajništva izrađuje plan rada za narednu godinu i dostavlja ga na usvajanje Upravnom odboru Komore najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.

(3) Imenovani djelatnik Tajništva izrađuje godišnji izvještaj o radu za prethodnu godinu i dostavlja ga na usvajanje Upravnom odboru Komore najkasnije do 1. ožujka tekuće godine.

 

Članak 13.

Predsjednik Centra ima pravo na naknadu u vezi s obavljanjem svojih funkcija, sukladno Odluci o troškovima mirenja u postupcima mirenja pri Centru.

 

Članak 14.

Komora obavlja nadzor nad administrativnim i materijalno-financijskim poslovanjem Centra i osigurava materijalno-financijske uvjete za njegovu djelatnost.

 

Članak 15.

Opći akti Centra, lista izmiritelja i odluka o imenovanju predsjednika iz članka 11. Pravilnika objavljuju se na službenoj mrežnoj stranici Komore.

 

Članak 16.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o arbitraži i arbitražnom postupku ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata kojeg je Skupština Hrvatske komore arhitekata na svojoj 7. sjednici, održanoj 16. prosinca 2011. godine.          

 

Članak 17.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom stupanja na snagu Statuta Komore.

(2) Ovaj Pravilnik objavit će se na službenim mrežnim stranicama Komore.

 

Klasa: 011-01/15-01/06

Urbroj: 505-01-15-1

U Zagrebu, 18. prosinca 2015. godine

Željka Jurković, dipl. ing. arh.

predsjednica Hrvatske komore arhitekata