Pravilnik o stegovnom postupanju HKA

Snimite Pravilnik o stegovnom postupanju HKA u pdf formatu od 16.12.2022
(313 Kb)

Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o komori arhitekata i komorama inž enjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/2015, 114/18, 110/19) i članka 13. stavka 4. Statuta hrvatske komore arhitekata („Narodne novine“ broj 15/2021), Skupš tina Hrvatske komore arhitekata na 6. redovnoj sjednici održ anoj 16. prosinca 2022. godine, donijela je

 

PRAVILNIK O STEGOVNOM POSTUPANJU HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se stegovna djela, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred stegovnim sudom, uvjeti odgovornosti, stegovne mjere te ostala pitanja vezana za rad stegovnih tijela Hrvatske komore arhitekata (dalje u tekstu: Komora).

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i na ž enski rod.

 

Članak 2.

(1) Stegovna tijela Komore su u svom radu nezavisna i samostalna u odlučivanju.

(2) Stegovna tijela Komore mogu za procesna pitanja stegovnog postupka angažirati diplomiranog pravnika s položenim pravosudnim ispitom, ovlaštenog za pružanje pravne pomoći, u svojstvu konzultanta stegovnih tijela, bez posebnih ovlasti u stegovnom postupku.

(3) Konzultant stegovnih tijela iz stavka 2. ovog članka može diktirati zapisnik, čitati odluke suda, odnosno vijeća, postavljati i formulirati pitanja, utvrđivati uvjete za održavanje rasprave, upućivati suca odnosno predsjednika vijeća na vođenje rasprave, a sve po nalogu i uz suglasnost suca odnosno predsjednika vijeća.

 

II. STEGOVNA ODGOVORNOST

Stegovna djela

Članak 3.

(1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, krajobrazni arhitekt, inženjeri gradilišta, voditelji radova te strane ovlaštene osobe , u obavljaju poslova profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe (dalje u tekstu: član Komore) odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda pred stegovnim tijelima Komore.

(2) ) Protiv osobe iz članka 1. kojemu je prestalo pravo na obavljanje poslova profesije arhitektonske struke ili je u mirovanju, nastavit će se s vođenjem stegovnog postupka ako je postupak pokrenut prije nego š to je doneseno rješenje o prestanku prava na obavljanje poslova profesije arhitektonske struke ili mirovanju, te mu se, u slučaju osuđujuće presude, mogu izreći disciplinske mjere i to: ukor, novčana kazna ili trajni gubitak prava na obavljanje poslova profesije arhitektonske struke.

(3) U stegovnim predmetima protiv članova Komore u prvom stupnju odlučuje Stegovni sud Komore, a u drugom stupnju Viši stegovni sud Komore.

 

Beznačajno stegovno djelo

Članak 4.

Nema stegovnog djela, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede duž nosti i ugleda člana Komore neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
Član komore ne može biti kažnjen niti odgovarati za stegovno djelo koje u trenutku počinjenja djela nije bilo određeno kao stegovno djelo i za koje nije bila propisana stegovna mjera kojom se za počinjeno stegovno djelo može kazniti.

 

Teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore

Članak 5.

Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda člana Komore i povreda načela i pravila utvrđenih Statutom i Kodeksom strukovne etike Komore, koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne š tete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena, i to:

• ako ishodi upis u imenike ili evidencije na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta za koje je naknadno utvrđeno da su nezakoniti, neistiniti, krivotvoreni ili su nezakonito pribavljeni

• ako je osuđen za kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje

• ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u pružanju stručne usluge posreduje kod odr eđenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima

• ako dobivanje poslova uvjetuje pogodnostima, poslovnim ili administrativnim, suglasnostima ili administrativnim aktima, poslovnim ili privatnim aranžmanima, bilo da to čini osobno ili preko posrednika

• ako primi, traži ili nudi mito,

• ako neovlašteno koristi službene podatke u osobne svrhe,

• ako traži, pribavlja, preuzima ili poslove ugovara protivno odredbama Kodeksa strukovne etike Komore,

• ako obavlja poslove koji su prema Kodeksu strukovne etike Komore nespojivi s djelatnošću prostornog uređenja i gradnje,

• ako kao odgovorni voditelj izrađuje nacrte prijedloga prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru i druge stručne poslove prostornog uređenja protivno propisima koji uređuju poslove i djelatnosti prostornog uređenja,

• ako izrađuje projekte i/ili provodi stručni nadzor i/ili projektantski nadzor protivno zakonima i propisima koji uređuju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje te Statutu,

• ako nesavjesno obavlja poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ili nestručno savjetuje i zastupa investitora,

• ako potpisuje projekte ili bilo koji drugi zakonom predviđeni dokument, koji potpisnik nije sam izradio ili njegova izrada nije bila pod izravnim nadzorom, upravljanjem i nadležnošću potpisnika, ili je izrađen od neovlaštene osobe,

• ako kao sudionik natječaja ili kao član ocjenjivačkog suda postupa suprotno izričitim odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza

• ako ne poštuje autorska prava, ako svojeg suradnika koji je dao svoj doprinos autorskom radu člana Komore ne imenuje za suradnika na projektima, u javnim natječajima i objavljenim radovima

• ako u slučaju preuzimanja projekta, nastavka projektiranja odnosno izrade izmjena i/ili dopuna projekta ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,

• ako u slučaju izrade projekta rekonstrukcije i/ili projekta za zahvate i radove na postojećim građevinama koji se temeljem zakona i drugih propisa mogu graditi odnosno izvoditi bez odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava gradnja, ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenam

• ako za vrijeme privremenog ili trajnog gubitka prava obavljanja djelatnosti obavlja strukovne zadatke ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, kr ajobraznog arhitekta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova

• ako za vrijeme mirovanja članstva u Komori ne poštuje obaveze koje proizlaze iz mirovanja članstva u Komori, i/ili ako zlorabi pravo na mirovanje članstva u Komori; kao i ako na bilo koji način zlorabi bilo koje pravo koje ima kao član Komore

• ako ne vrati pečat i iskaznicu te poslovnu karticu sa potpisnim i identifikacijskim certifikatom kada je to propisano, ako svoju iskaznicu i/ili pečat i/ili poslovnu karticu sa potpisnim i identifikacijskim certifikatom posudi ili da na korištenje drugoj osobi koja nije član Komore

• ako ne vrati pečat i iskaznicu te poslovnu karticu sa potpisnim i identifikacijskim certifikatom kada je to propisano, ako svoju iskaznicu i/ili pečat i/ili poslovnu karticu sa potpisnim i identifikacijskim certifikatom posudi ili da na korištenje drugoj osobi koja nije član Komor

• ako ne ispunjava materijalne obveze prema Komori, odnosno ne plaća članarinu i ostale naknade utvrđene Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća

• ako krši obvezu profesionalnog osiguranja, odnosno ne plaća naknadu za profesionalno osiguranje Komori

• ako teže povrijedi svoje dužnosti u obavljanju funkcije u tijelima Komore i ostalim tijelima u kojima je biran, odnosno imenovan

• ako se na pismeni poziv stegovnog tužitelja ne očituje u propisanom roku

• ako ometa i onemogućava provođenje nadzora nad radom,

• ako zlorabi mogućnost odgode nadzora nad radom,

• ako aktivno ili pasivno odbije sudjelovati u provođenju nadzora nad radom.

• ako ne izvršava odluke tijela Komore .

Lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore

Članak 7.

Lakša povreda dužnosti i ugleda člana Komore je narušavanje dužnosti i ugleda i povreda Kodeksa strukovne etike Komore koja je manjeg značaja, i to:

• ako sudjeluje u reklamiranju proizvoda i usluga ili ako svoju djelatnost oglašava protivno Kodeksu strukovne etike Komore,

• ako protivno zakonu i Statutu Komore rabi strukovni naziv ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, krajobrazni arhitekti, inže njer gradilišta ili voditelj radova

• ako preseli ured i ako u roku, protivno odredbama Statuta Komore, ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena samostalnog ureda,

• ako u roku ne obavijesti Komoru o promjenama nastalim tijekom obavljanja djelatnosti, uključujući i promjene vezane uz promjenu adrese sjedišta poslovanja te promjenu službenih kontakta elektroničke pošte za komunikaciju s tijelima Komore

• ako povrijedi odredbe zakona, Statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike Komore u dijelu koji se odnosi na rad zajedničkog ureda,

• ako neovlašteno koristi znak Komore,

• ako povrijedi odredbe zakona, Statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike Komore u dijelu koji se odnosi na rad zajedničkog ureda,

• ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja samostalnog ureda,

• ako investitoru, zlonamjerno i/ili neopravdano na š tetu drugoga člana Komore, prikazuje greške ili predlaže izmjene u projektu, i/ili iznosi negativne kritike radi preuzimanja posla od drugog člana Komora na način da djeluje za svoj interes

• ako pri poslovnom ili javnom istupu koristi neistinite ili netočne podatke ili ako sa naručiteljima, kolegama i javnošću komunicira uvredljivo odnosno drugom neprimjerenom komunikacijom ili se pri poslovnom ili javnom istupu ponaša na način nespojiv sa ugledom profesionalne etik

• ako protivno Kodeksu š iri neistinite i/ili netočne i/ili neobjektivne informacije i/ili činjenice o drugim članovima Komore

 

Članak 8.

Zastara

Zastara pokretanja stegovnog postupka za tež e povrede duž nosti i ugleda člana Komore zastarijeva nakon četiri godine, a za lakš e povrede nakon dvije godine od dana počinjene povrede. Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore prekida se radnjom Stegovnog tužiteljstva iz članka 20. ovog Pravilnika.

Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruki rok, predviđen za nastup zastare pokretanja stegovnog postupka predviđen stavkom 1. ovog članka.

Na zastaru po službenoj dužnosti pazi stegovni tužitel j tijekom stegovnog postupka. Protekne li tijekom stegovnog postupka vrijeme iz stavka 3. ovog članka stegovni postupak će se obustaviti.

 

Stegovne mjere

Članak 9.

(1) Za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore određuju se stegovne mjere propisane Zakonom i Statutom Komore.

(2) U slučaju izricanja stegovne mjere zabrane obavljanja poslova nadležno tijelo Komore će po službenoj dužnosti izvijestiti Tajništvo Komore te naložiti upisivanje iste u odgovarajući imenik i/ili imenike Komore.

(3) Član Komore kojem je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova dužan je u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke kojom je takva mjera izrečena vratiti pečat/pečate i iskaznicu/iskaznice, te elektroničke kartice sa poslovnim i identifikacijskim certifikatom.

(4) Ako ih član Komore, kojem je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova, po pravomoćnosti odluke ne dostavi u Komoru, pečat, iskaznica i elektronička kartica će mu se proglasiti nevažećim.

 

III. STEGOVNI TUŽITELJ

Članak 10.

(1) Stegovni tužitelj je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje pokreće stegovni postupak, po službenoj dužnosti ili na temelju prijave, provodi izvide, podiže optužnicu te zastupa optužnicu pred Stegovnim sudom Komore.

(2) Stegovni tužitelj ima četiri zamjenika.

(3) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tuž itelja ima ovlast i dužnost:

• ispitati osnovanost prijedloga za pokretanje stegovnog postupka
• poduzeti izvide i provoditi dokazne radnje
• odlučiti o odbacivanju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka
• podizati i zastupati optuž nice
• predlagati i izvođenja dokaza na raspravi
• obavljati i druge poslove povjerene Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom.

 

Izuzeće stegovnog tužitelja odnosno zamjenika stegovnog tužitelja

Članak 11.

(1) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja ne može sudjelovati u postupku:

• ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se obrađuje,
• ako je s prijavljenim ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici ili u krvnom srodstvu,
• ako je u predmetu koji obrađuje sam prijavljen,
• ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,
• ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja može zatražiti vlastito izuzeće zbog opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad stegovnog tužitelja odnosno zamjenika stegovnog tužitelja u tom postupku.

(3) Kada stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja sazna za bilo koji od razloga za svoje izuzeće, mora bez odlaganja prestati s radom u pojedinom predmetu i o tome odmah obavijestiti predsjednika Komore odnosno stegovnog tužitelja.

(4) O zahtjevu za izuzeće zamjenika stegovnog tužitelja odlučuje stegovni tužitelj i to rješenjem protiv kojeg ž alba nije dopuštena. O izuzeću stegovnog tužitelja odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega ž alba nije dopuštena.

 

IV. STEGOVNI SUD

Članak 12.

(1) Stegovni sud je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje kao prvostupanjsko tijelo raspravlja i odlučuje o stegovnoj odgovornosti članova Komore.

(2) Rasprave Stegovnog suda nisu javne. Na raspravama su nazočne samo pozvane osobe, zapisničar te konzultant stegovnih tijela.

 

Vijeće Stegovnog suda

Članak 13.

(1) Kada predsjednik Stegovnog suda primi optužnicu određuje vijeće Stegovnog suda.

(2) Predsjednik Stegovnog suda dužan je odrediti vijeće Stegovnog suda u roku od 15 dana od dana primitka optužnice.

 

Članak 14.

(1) Vijeće Stegovnog suda se sastoji od tri suca.

(2) Predsjednik vijeća Stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Stegovnog suda.

 

Izuzeće suca

Članak 15.

(1) Sudac Stegovnog ili Višeg Stegovnog suda ne smije obavljati sudačku dužnost u stegovnom postupku:

• ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se rješava,
• ako je s okrivljenikom ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici i/ili u životnom partnerstvu ili u krvnom srodstvu,
• ako je sam optužen u tom predmetu,
• ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,
• ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost,
• ako su on i prijavljeni zaposleni u istoj pravnoj osobi.

 

(2) Sudac Stegovnog suda može zatražiti vlastito izuzeće zbog opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad.

(3) Izuzeće mogu zahtijevati okrivljenik, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, ali najkasnije do početka glavne rasprave, odnosno ako im sudac nije već prije bio poznat, najkasnije na samoj glavnoj raspravi. Obrazloženi zahtjev mora se u pisanom obliku predati predsjedniku Stegovnog ili Višeg Stegovnog suda.

(4) O zahtjevu za izuzeće sudaca Stegovnog suda odlučuje predsjednik Stegovnog suda i to rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. O izuzeću predsjednika Stegovnog suda odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega žalba nije dopuštena.

 

V. POKRETANJE STEGOVNOG POSTUPKA

Članak 16.

Stegovni postupak protiv člana Komore pokreće stegovni tužitelj odnosno zamjenik po službenoj dužnosti ili na temelju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka (stegovna prijava).

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je prijavitelj ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva ili upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornog uređenja, stegovni postupak pokreće se bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem.

(3) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.

Članak 17.

(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

(2) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti u pisanom obliku i sadržavati:

1. naziv stegovnog tijela koje je ovlašteno provoditi postupak,

2. podatke o prijavitelju (osobno ime, odnosno naziv prijavitelja, adresa stanovanja, odnosno sjedište – mjesto, ulica, kućni broj),

3. podatke o punomoćniku, ako prijavitelj ima punomoćnika,

4. podatke o prijavljenom (naziv i sjedište – mjesto, ulica, kućni broj),

5. činjenice i razloge na kojima prijavitelj temelji tvrdnju da je nastala teža ili lakša povreda dužnosti i ugleda člana Komore,

6. podatke o vremenu kada se povreda dogodila,

7. prijedlog prijavitelja za izricanje jedne od stegovnih mjera iz Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju,

8. popis isprava ili drugih dokaza koji se prilažu uz zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i kojima se dokazuje da se povreda dogodila,

9. vlastoručni potpis prijavitelja ili ovlaštenog opunomoćenika.

 

(3) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka predaje se putem pošte ili neposredno u Komori tijekom radnog vremena svakog radnog dana.

(4) Primitak obavlja službenik u pisarnici Komore, stavljanjem prijamnog štambilja Komore, upisom datuma primitka i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.

(5) Uz zahtjev za pokretanje stegovnog postupka potrebno je dostaviti i dokaz o uplati naknade za administrativne troškove sukladno važećoj Odluci o administrativnim naknadama HKA.

(6) Na zahtjev podnositelja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka, izdat će se i potrebna potvrda o primitku, stavljanjem prijamnog štambilja te upisivanjem datuma primitka

Članak 18.

(1) Prigodom neposrednog primitka zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka službenik u pisarnici upozorit će podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga, prijepisa, nedostatak adrese, potpisa, nečitljivost i nerazumljivost podneska i sl.) i istodobno zatražiti da se nedostaci odmah uklone.

(2) Ako podnositelj i nakon upozorenja ne otkloni nedostatak, primit će se tako neuredan ili nepotpun zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, ali će se napisati bilješka o upozorenju stranci i o kakvu se nedostatku radi.

Članak 19.

(1) Nakon zaprimanja, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja će stegovnu prijavu, i bez dostavljanja prijavljenome na očitovanje, odbaciti ako je:
• iz njenog sadržaja nemoguće utvrditi postojanje osnovane sumnje za djelo koje se članu Komore stavlja na teret,
• nerazumljiva,
• nepotpisana,
• neobrazložena,
• nerazvidno odnosi li se na lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,
• ne odnosi se na člana Komore
• nije dostavljen dokaz o uplati administrativne naknade.

(2) U slučaju iz stavka 1. alineja 3. i 4. i 5. ovog članka, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja može pokrenuti stegovni postupak ako iz stegovne prijave proizlazi osnovana sumnja o počinjenju teže ili lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore.

(3) Obavijest, koja mora biti obrazložena, kojom se odbacuje stegovna prijava dostavit će se njezinu podnositelju, ako je to moguće i prijavljenom članu Komore, zajedno sa stegovnom prijavom.

(4) Protiv obrazložene obavijesti nije dopušten pravni lijek niti je moguće preuzeti stegovni progon pred tijelima Komore

 

Članak 20.

(1) Ako stegovni tužitelj stegovnu prijavu ne odbaci, pokrenuti će stegovni postupak dostavljanjem stegovne prijave sa svim prilozima prijavljenome s pozivom da se na prijavu pismeno očituje u roku od 15 dana, uz upozorenje da u slučaju neočitovanja u rečenom roku čini težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. ovog Pravilnika.

(2) Ako se ukaže potreba za dodatnim obrazloženjem prijave stegovni tužitelj će pozvati prijavitelja da prijavu dodatno obrazloži u roku ne kraćem od 15 dana, s upozorenjem ako se ne očituje i/ili dostavi dopunu prijave da će se ista odbaciti obrazloženom obaviješću.

(3) Stegovni tužitelj je ovlašten, ocijeni li to potrebnim, poduzimati i druge radnje kako bi utvrdilo činjenice od značaja za donošenje odluke, osobito zahtijevati dostavljanje dokumentacije od trećih osoba i tijela s javnim ovlastima.

 

Članak 21.

(1) Nakon što stegovni tužitelj provede radnje opisane u članku 20. Pravilnika, odbacit će stegovnu prijavu obrazloženom obaviješću, ako:

• utvrdi da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje da je prijavljeni počinio lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,
• postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili stegovni progon, a osobito ako je nastupila zastara stegovnog postupanja ili je već ranije odlučeno o istoj stvari.

(2) Obrazložena obavijest iz stavka 1. ovoga članka, dostavit će se podnositelju stegovne prijave i prijavljenom članu Komore, zajedno sa stegovnom prijavom.

(3) Protiv obrazložene obavijesti nije dopušten pravni lijek niti je moguće preuzeti stegovni postupak pred tijelima Komore.

 

Članak 22.

(1) Ako stegovni tužitelj nakon što provede potrebne radnje i utvrdi da postoji osnovana sumnja da je član Komore počinio lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore podiže optužnicu

(2) Optužnica iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima i redni broj upisa u imenik i/ili imenike Komore

2. opis djela iz kojega proistječu obilježja lakše i teže povrede dužnosti i ugleda, vrijeme i mjesto počinjenja djela te ostale okolnosti potrebne da se djelo što točnije odredi

3. naziv povrede dužnosti, uz navođenje odredbi zakona, Statuta i Kodeksa strukovne etike Komore koje se na prijedlog stegovnog tužitelja imaju primijeniti

4. obrazloženje u kojem će se opisati stanje stvari

5. naznaku suda pred kojim će se održati stegovna rasprava

6. prijedlog s dokazima koje treba izvesti na stegovnoj raspravi, uz naznaku imena svjedoka i vještaka, spisa koji treba pročitati i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica

7. prijedlog da se okrivljeni proglasi krivim i osudi po Zakonu.

(3) Optužnica se dostavlja Stegovnom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i branitelja te jedan primjerak za Stegovni sud.

(4) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja zastupa optužnicu u svim fazama postupka do donošenja presude.

(5) Ako je stegovni postupak, bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem Komore, pokrenulo ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva ili upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja, optužnicu u svim fazama postupka do donošenja presude zastupa ovlašteni predstavnik ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva ili upravnog tijela velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležnog za upravne poslove graditeljstva ili prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ovlašteni predstavnik).

 

Zakazivanje rasprave

Članak 23.

Ako ne obustavi stegovni postupak, odnosno ne vrati optužnicu na dopunu ili ne prekine stegovni postupak, stegovni sud će odmah po primitku optužnice i spisa predmeta zakazati raspravu te dostaviti poziv okrivljeniku za raspravu zajedno sa optužnicom.
Pozivom na raspravu predsjednik vijeća određuje dan, sat i mjesto održavanja rasprave.
Poziv poslan optuženiku mora sadržavati upozorenje da će se rasprava održati i u njegovoj odsutnosti ako ne opravda svoj izostanak. Uz poziv se prilaže optužnica zajedno sa svim prilozima. Poziv za raspravu zajedno s optužnicom mora biti dostavljen okrivljeniku najmanje 8 dana prije održavanja rasprave.

 

Rasprava

Članak 24.

(1) Predsjednik vijeća Stegovnog suda određuje dan, sat i mjesto stegovne rasprave.

(2) Rasprava je tajna. Na raspravi mogu prisustvovati samo pozvane osobe. Na stegovnu raspravu poziva se okrivljenik, njegov branitelj, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, konzltant stegovnog tužitelja te po potrebi svjedoci i vještaci.

(3) U postupku pred Stegovnim sudom okrivljenik ima pravo uzeti branitelja

(4) Poziv se okrivljeniku mora dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana. Okrivljeniku će se u pozivu naznačiti da na glavnu raspravu može doći s dokazima u svoju obranu ili da dokaze pravodobno predloži sudu kako bi se mogli pribaviti za glavnu raspravu.

(5) U pozivu će se okrivljenik upozoriti da će se glavna rasprava održati i u njegovoj odsutnosti ako za to postoje opravdani razlozi. Uz poziv se prilaže optužnica zajedno sa svim prilozima. U pozivu za glavnu raspravu stranke će biti upozorene da na ročištu za glavnu raspravu mogu predložiti nove dokaze koji mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica. Ako je potrebno da se za glavnu raspravu pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod kojeg drugog državnog tijela, predsjednik vijeća će na prijedlog stranaka naložiti da se ti predmeti ili isprave pravovremeno pribave.

 

Članak 25.

Oštećenik može sudjelovati u postupku samo ako ga je pozvalo nadležno stegovno tijelo.

Tijek rasprave

(1) Na početku rasprave predsjednik vijeća Stegovnog suda objavljuje predmet rasprave. Nakon toga se utvrđuje jesu li nazočni svi koji su pozvani. Ako nisu nazočni, provjerava se jesu li im pozivi uručeni i jesu li izostanak opravdali. Kad predsjednik vijeća utvrdi da su na raspravu došle sve pozvane osobe, ili kad vijeće odluči da se rasprava održi u odsutnosti neke od pozvanih osoba, pozvat će optuženika, radi provjere identiteta, i od njega uzeti osobne podatke osim podataka o prijašnjoj osuđivanosti.

(2) Ako vijeće Stegovnog suda utvrdi da na raspravu nije došao okrivljenik koji je uredno pozvan i koji svoj izostanak nije opravdao ili kojemu se izostanak ne može opravdati, vijeće Stegovnog suda može donijeti odluku da se glavna rasprava održi u njegovoj odsutnosti.

(3) Kao opravdan razlog za odsutnost smatraju se bolest okrivljenog, koju dokazuje odgovarajućom potvrdom liječnika, smrt u užoj obitelji, neodgodiva službena obveza ili bilo koji drugi razlog koji vijeće Stegovnog suda smatra prihvatljivim.

(4) Ako na raspravu ne pristupi stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, rasprava će se provesti u njegovoj odsutnosti.

(5) Predsjednik vijeća upravlja raspravom.

(6) Rasprava se nastavlja čitanjem optužnice. U slučaju odsutnosti stegovnog tužitelja odnosno zamjenika stegovnog tužitelja odnosno ovlaštenog predstavnika optužnicu čita predsjednik vijeća Stegovnog suda.

(7) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik može u svako vrijeme tijekom rasprave odustati od optužnice ili je proširiti ili izmijeniti.

Članak 27.

Nakon što se optužnica pročita, predsjednik vijeća Stegovnog suda će prisutnog okrivljenika pitati je li razumio optužnicu te ga pozvati da se očituje o optužbi. Okrivljenik u svojoj obrani može ostati kod ranijeg pisanog očitovanja ili iznijeti novo. Okrivljenik može predočiti pisane dokaze ili predložiti saslušanje svjedoka i vještaka. O izvođenju dokaza odlučuje vijeće Stegovnog suda rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena.

 

Dokazni postupak

Članak 28.

(1) Vijeće Stegovnog suda na raspravi provodi dokazni postupak i pri tome pregledava dokumente i dokaze te saslušava svjedoke i vještake.

(2) Ako treba izvesti nove dokaze ili je potrebno mišljenje vještaka, predsjednik vijeća Stegovnog suda mora odgoditi raspravu.

(3) Vijeće Stegovnog suda određuje što se sve i u kom roku mora predočiti sudu do sljedeće rasprave.

(4) Vijeće Stegovnog suda brine o tome da se na raspravi izvedu svi potrebni dokazi. Svjedocima i vještacima pitanja mogu postavljati suci, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, okrivljenik i njegov branitelj.

 

Članak 29.

(1) Započeta rasprava završit će se po mogućnosti bez prekidanja. Nakon provedenog dokaznog postupka, predsjednik Vijeća Stegovnog suda daje riječ stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja odnosno ovlaštenom predstavniku, a zadnju riječ ima okrivljenik odnosno branitelj okrivljenika.

(2) Predsjednik vijeća Stegovnog suda nakon završne riječi zaključuje raspravu.

 

Članak 30.

(1) Ako vijeće Stegovnog suda utvrdi da ne treba ponovno otvoriti raspravu radu dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih pitanja, izreći će presudu. Presuda se izriče i objavljuje u ime Hrvatske komore arhitekata.

(2) Presudom se optužba odbija ili se okrivljenika oslobađa optužbe ili ga se proglašava krivim.

(3) Vijeće Stegovnog suda donosi presudu kojom se optužba obija ako stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik odustane od optužnice ili ako utvrdi da je nastala zastara gonjenja.

(4) U presudi kojom se okrivljeni proglašava krivim vijeće Stegovnog suda navodi djelo za koje se utvrđuje krivim te činjenice i okolnosti koje čine povredu i mjeru koja je okrivljeniku izrečena.

(5) U odluci vijeće Stegovnog suda odlučuje i o snošenju troškova postupka.

 

Članak 31.

(1) Nakon što je sud izrekao presudu, predsjednik vijeća odmah će presudu objaviti. Ako sud ne može nakon rasprave istog dana izreći ili objaviti presudu, odgodit će objavu presude najviše za osam radnih dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude.

(2) Presuda se mora izraditi pisano u roku od 30 dana od dana objave.

(3) Pisani otpravak presude Stegovnog suda s uputom o pravu na žalbu dostavlja se optuženiku, njegovu branitelju, stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja odnosno Ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva ili upravnom tijelu velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležnom za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja koje je stegovnom tužitelji dostavilo zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a pravomoćna presuda Komori i podnositelju prijave.

Obustava postupka

Članak 32.

Predsjednik vijeća obustavit će rješenjem stegovni postupak i dostaviti rješenje strankama:

• ako je tužitelj odustao od optužbe,
• ako je nesporno utvrđeno da:
  • je optuženik za isto djelo već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravomoćno obustavljen,
  • se stegovni progon ne može poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju stegovni progon.

 

Pravo žalbe

Članak 33.

(1) Protiv presude Stegovnog suda dopuštena je žalba Višem stegovnom sudu

(2) Stranke u postupku mogu se odreći prava na žalbu u zapisnik odmah nakon objave presude. U takvom slučaju prijepis presude dostavit će se suprotnoj strani samo ako ona to zahtijeva. Ako su se obje stranke nakon objave presude odrekle prava na žalbu i ako nitko od njih nije zahtijevao dostavu presude, pisano izrađena presuda ne mora sadržavati obrazloženje.

Sadržaj žalbe

Članak 34.

Žalba treba sadržavati:

• oznaku presude protiv koje se podnosi
• osnove za pobijanje presude
• obrazloženje žalbe
• prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači
• potpis osobe koja podnosi žalbu

 

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, osim ako je žalitelj za njih saznao nakon zaključenja rasprave. Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivajući se na nove dokaze, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima žele dokazati.

 

VII. OSNOVE ZBOG KOJI SE PRESUDA VIJEĆA STEGOVNOG SUDA MOŽE POBIJATI

Članak 35.

Presuda vijeća Stegovnog suda se može pobijati:

• zbog bitne povrede odredaba stegovnog postupka,
• zbog povrede zakona, Statuta i Kodeksa strukovne etike Komore,
• zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
• zbog odluke o stegovnoj mjeri i troškovima stegovnog postupka.

 

Članak 39.

(1) Žalba se podnosi prvostupanjskom Stegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude i to u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stanu i branitelja radi davanja odgovora. Ako je presuda dostavljena i optuženiku i njegovu branitelju, ali u različite dane, žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana.

(2) Primjerak dopuštene i pravodobne žalbe dostavit će stegovni sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu u roku od 8 dana. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.

 

VIII. VIŠI STEGOVNI SUD

Članak 37.

Viši stegovni sud je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje kao drugostupanjsko tijelo u stegovnim postupcima Komore odlučuje o žalbama protiv odluka Stegovnog suda.

Vijeće Stegovnog suda

Članak 38.

(1) Nakon primitka spisa predsjednik Višeg stegovnog suda određuje vijeće Višeg stegovnog suda.

(2) Predsjednik Višeg stegovnog suda dužan je odrediti vijeće Višeg stegovnog suda u roku od 15 dana od dana primitka spisa.

 

Članak 39.

(1) Vijeće Višeg stegovnog suda se sastoji od pet sudaca.

(2) Predsjednik vijeća Višeg stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Višeg stegovnog suda.

 

Izuzeće suca Višeg stegovnog suda

Članak 40.

(1) Predsjednik i član Višeg stegovnog suda ne smije sudjelovati u stegovnom postupku:

• ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se rješava,
• ako je s okrivljenikom ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici ili u krvnom srodstvu,
• ako je sam optužen u tom predmetu,
• ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,
• ako su on i prijavljeni zaposleni u istoj pravnoj osobi
• ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Sudac višeg stegovnog suda može zatražiti vlastito izuzeće:

• zbog drugih opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad.

(3) O izuzeće odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda i to rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. O izuzeću predsjednika višeg stegovnog suda odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega žalba nije dopuštena.

 

Postupak pred vijećem Višeg stegovnog suda

Članak 41.

(1) Predsjednik vijeća Višeg stegovnog suda zakazuje sjednicu vijeća nakon primitka spisa. Vijeće odlučuje isključivo temeljem stanja spisa na nejavnoj sjednici.

(2) Vijeće Višeg stegovnog suda može odbaciti žalbu kao neopravdanu ili nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu ili ukinuti presudu i predmet uputiti prvostupanjskom tijelu na ponovno suđenje i odluku ili preinačiti prvostupanjsku presudu.

(3) Odluka Višeg stegovnog suda dostavlja se okrivljeniku, njegovom branitelju, stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja te podnositelju prijave najkasnije u roku 30 dana od dana završene sjednice.

 

VIII. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA

Članak 42.

Protiv odluke Višeg stegovnog suda Komore može se pokrenuti upravni spor.

 

IX. STEGOVNI POSTUPAK POVODOM STEGOVNOG NALOGA

Stegovno djelo neizvršavanja materijalnih obveza prema Komori

Članak 43.

Za težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 6. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika, koji prelazi ukupni godišnji iznos članarine, provodi se postupak sukladno odredbama ovog poglavlja.

Zahtjev za izdavanje stegovnog naloga

Članak 44.

(1) Zbog teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 6. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika u iznosu koji prelazi ukupni godišnji iznos članarine u Komori, za koju je stegovni tužitelj saznao na temelju vjerodostojnog dokaza, stegovni tužitelj može u optužnici zatražiti od predsjednika stegovnog suda izdavanje stegovnog naloga.

(2) Pod vjerodostojnim dokazom iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se izvod iz kartice člana koju izdaje Tajništvo Komore.

(3) Tajništvo Komore dužno je stegovnom tužitelju na njegov zahtjev dostaviti izvod iz kartice člana.

 

Članak 45.

(1) Optužnica kojom stegovni tužitelj traži izdavanje stegovnog naloga sadrži:

1. ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima i redni broj upisa u imenik i/ili imenike Komore

2. opis djela iz kojeg proistječu obilježja teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 6. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika

3. naziv stegovnog djela teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 6. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika

4. vjerodostojni dokaz na kojem se temelji optužnica

5. kazna koja se izriče

6. obrazloženje u kojem će se opisati stanje stvari.

(2) U optužnici kojom traži izdavanje stegovnog naloga, stegovni tužitelj može tražiti izricanje uvjetne osude kojom se određuje da se predložena kazna neće izvršiti ako okrivljenik u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 60 dana, ispuni sve nepodmirene materijalne obveze prema Komori, zbog kojih je podignuta optužnica, uključujući i trošak stegovnog postupka.

Uvjetna osuda

Članak 46.

(1) Uvjetnom osudom određuje se da se stegovna mjera na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti ako počinitelj u vremenu provjeravanja ne počini novo stegovno djelo i ispuni određene mu obveze.

(2) Predsjednik Stegovnog suda može počinitelju koji je osuđen na stegovnu mjeru prestanka članstva u Komori zbog počinjenja teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 6. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika izreći stegovnu mjeru koja se neće izvršiti ukoliko počinitelj u roku koji ne može biti dulji od 60 dana podmiri sve materijalne obveze prema Komori radi kojih je i pokrenut stegovni postupak kao i trošak stegovnog postupka.

 

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje stegovnog naloga

Članak 47.

(1) O optužnici kojom se traži izdavanje stegovnog naloga odlučuje izvanraspravno predsjednik Stegovnog suda.

(2) Ako optužnica kojom se traži izdavanje stegovnog naloga sadrži sve podatke iz članka 17. ovog Pravilnika, predsjednik stegovnog suda će presudom izdati stegovni nalog.

(3) Presuda kojom se izdaje stegovni nalog donosi se stavljanjem odgovarajuće potvrde o izdanom stegovnom nalogu na primjerku optužnice. Stegovni nalog mora sadržavati pouku o pravnom lijeku kao i pouku da će po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, stegovni nalog postati pravomoćan te da će se izrečena kazna protiv okrivljenika izvršiti.

Članak 48.

(1) Predsjednik stegovnog suda rješenjem će odbaciti zahtjev za izdavanje stegovnog naloga ako se radi o stegovnom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti te ako ne sadrži sve podatke iz članka 17. ovog Pravilnika. Protiv rješenja kojim se odbacuje zahtjev za izdavanje stegovnog naloga, stegovni tužitelj ima pravo uložiti žalbu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o njoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

(2) Nakon pravomoćnosti rješenja o odbacivanju zahtjeva za izdavanjem stegovnog naloga, nastaviti će se postupak pred stegovnim sudom povodom optužnice.

Pravni lijek protiv stegovnog naloga

Članak 49.

(1) Stegovni nalog dostavlja se okrivljeniku.

(2) Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku stegovnog naloga podnijeti prigovor protiv stegovnog naloga u pisanom obliku. Prigovor mora biti obrazložen te mora sadržavati razloge pobijanja i dokaze.

(3) Neobrazložen prigovor koji ne sadrži razloga pobijanja i dokaze smatrat će se nepotpunim.

Članak 50.

(1) O prigovoru odlučuje predsjednik Stegovnog suda bez održavanja rasprave. Nepravodobne i nepotpune prigovore predsjednik stegovnog suda odbacit će rješenjem ne pozivajući okrivljenika da ga dopuni ili ispravi.

(2) Protiv rješenja kojim se odbacuje prigovor kao nepotpun ili nepravovremen, okrivljenik ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o njoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

Članak 51.

(1) Ako predsjednik Stegovnog suda ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili nepotpun, rješenjem će staviti izvan snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog te se povodom optužnice nastavlja stegovni postupak pred Stegovnim sudom.

(2) Protiv rješenja kojim se stavlja izvan snage presuda kojom se izdaje stegovni nalog te se nastavlja stegovni postupak pred Stegovnim sudom nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o njoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

Članak 52.

(1) Ako okrivljenik uz prigovor dostavi dokaz kojim dokazuje da je u cijelosti podmirio materijalnu obvezu prema Komori zbog koje je izdan stegovni nalog kao i trošak stegovnog postupka, predsjednik Stegovnog suda rješenjem stavlja izvan snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog i obustavlja stegovni postupak. Protiv navedenog rješenja nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o njoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

(2) Ako okrivljenik nakon pravomoćnosti presude kojom se izdaje stegovni nalog, u roku iz uvjetne osude, podmiri materijalne obveze prema Komori radi kojih je izdan stegovni nalog kao i trošak stegovnog postupka, predsjednik Stegovnog suda rješenjem stavlja izvan snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog i obustavlja stegovni postupak. Protiv navedenog rješenja nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o njoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

X. POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

Članak 53.

(1) Kad je u uvjetnoj, odnosno djelomičnoj uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne udovolji obvezama, a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama, Stegovni sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude, odnosno djelomične uvjetne na prijedlog ovlaštenog tužitelja.

(2) Sudac koji za to bude određen ispitat će osuđenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza važnih za odluku.

(3) Nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja i osuđenika. Nedolazak stranaka, ako su uredno obaviještene, ne sprečava održavanje sjednice vijeća.

(4) Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom, donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu, odnosno djelomičnu uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne kod uvjetne osude, odnosno uvjetovanog dijela kazne kod djelomične uvjetne osude, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donošenje koje od tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opoziv uvjetne odnosno djelomične uvjetne osude.

 

XI. NOVČANE KAZNE I TROŠKOVI STEGOVNOG POSTUPKA

Članak 54.

Iznos izrečene novčane kazne kao i iznos troškova stegovnog postupka uplaćuje se u korist proračuna Komore.

Članak 55.

(1) Troškove postupka čine izdaci koji su potrebni za provođenje stegovnog postupka, a obuhvaćaju troškove stegovnog tužitelja, Stegovnog suda, Višeg stegovnog suda te troškove nastale tijekom vođenja postupka (troškovi svjedoka, vještaka, paušalni trošak).

(2) Troškove stegovnog postupka snosi okrivljenik ako je proglašen krivim za djelo koje mu se stavlja na teret. Troškove stegovnog postupka okrivljenik mora platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti odluke kojom je odlučeno o troškovima.

(3) U slučaju neplaćanja troškova postupka Komora će pokrenuti ovrhu radi prisilne naplate troškova.

(4) U slučaju oslobađajuće presude i obustave stegovnog postupka troškovi stegovnog postupka padaju na teret Komore.

(5) Svjedoci i vještaci imaju pravo na naknadu stvarnih troškova koje su imali zbog postupka pred stegovnim tijelima.

 

Članak 56.

(1) Upravni odbor Komore donosi odluke o visini troška stegovnog postupka, koji se odnose na troškove stegovnog tužitelja, Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda te paušalni trošak stegovnog postupka.

(2) Troškovi branitelja kojeg je angažirao okrivljenik ne smatraju se troškovima postupka.

 

Članak 57.

(1) Kad u postupku jedna ili obje stranke trebaju položiti predujam za troškove koji će nastati zbog izvođenja dokaza, stegovni tužitelj ili predsjednik vijeća, pozvat će stranke da na račun Komore uplate predujam.

(2) U odluci kojom se određuje polaganje predujma navest će se: naziv ili ime i prezime i adresa pozvanoga, iznos koji treba predujmiti, rok do kojeg treba predujam položiti i posljedice koje će nastupiti ako se predujam ne položi.

 

Članak 58.

Troškovi za angažman vještaka za potrebe stegovnih tijela Komore radi provjere i utvrđivanja standarda usluga članova Komore u skladu bilo kojim propisom ili internim aktom Komore koji regulira tu materiju, u svakom pojedinom stegovnom postupku unaprijed se predujmljuje na teret sredstava Komore te ulaze u troškove stegovnog postupka, a po okončanju stegovnog postupka naplaćuje se od osoba koje su ih dužne nadoknaditi sukladno odlukama stegovnih tijela u tom stegovnom postupku.

XII. Dostava

Članak 59.

Odluke stegovnih tijela i dopisi (pozivi i druga pismena) dostavljaju se:

• putem pošte odnosno javne ili privatne organizacije koje su ovlaštene za poslove dostave,
• putem pošte odnosno javne ili privatne organizacije koje su ovlaštene za poslove dostave,
• neposredno u prostorijama Komore ako se primatelj tamo zatekne.

Osim na način predviđen prethodnim stavkom, odluke i dopisi stegovnog tijela mogu se dostaviti i elektroničkom dostavom ili drugim načinom sukladno posebnom propisu i/ili internim aktima Komore.

 

XIII. OVRŠNOST NOVČANIH KAZNI

Članak 60.

Pravomoćna odluka stegovnih tijela Komore kojom je izrečena novčana kazna i/ili kojom je stranka u postupku obvezana snositi trošak stegovnog postupka predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje Komora može tražiti prisilnu ovrhu.

 

XIV. OBAVLJANJE STRUČNIH I ADMINISTRATIVNIH POSLOVA ZA STEGOVNA TIJELA KOMORE

Članak 61.

Stručne i administrativne poslove za stegovna tijela Komore obavlja Tajništvo Komore i po potrebi i druge pozvane osobe.

 

XV. UVID U EVIDENCIJU O STEGOVNIM POSTUPCIMA

Članak 62.

Temeljem uvida u evidenciju stegovnih postupaka Tajništvo Komore može izdati potvrdu o neizricanju ili izricanju stegovne mjere. Potvrda se izdaje na pisani zahtjev člana Komore, ili druge osobe. U potvrdi se ne navode podaci o brisanoj stegovnoj mjeri. Za izdavanje potvrde plaća se naknada, u visini koju odredi Upravni odbor.

Članak 63.

Pravomoćno okončani stegovni predmeti ulažu se u arhivu Komore te se čuvaju 10 (deset) godina od pravomoćnog okončanja postupka.

 

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

U stegovnom postupku protiv člana Komore, na pitanja materijalnopravne i procesnopravne naravi koja nisu uređena Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18,110/19), Statutom Komore i ovim Pravilnikom, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe kaznenog materijalnog i procesnog zakonodavstva.

 

Članak 65.

(1) Postupci koji su započeti po odredbama Pravilnika o stegovnom postupanju koji je važio do donošenja ovog pravilnika, a u kojima nije donesena prvostupanjska odluka nastavit će se i dovršit će se po odredbama ovog pravilnika.

(2) Ako je to povoljnije za prijavljenog ili okrivljenika započeti postupak pred stegovnim tijelima Komore može se nastaviti i po odredbama ovog Pravilnika o čemu odluku donosi stegovni tužitelj, predsjednik vijeća stegovnog suda odnosno predsjednik vijeća višeg stegovnog suda.

 

Članak 66.

(1) O pravilnoj primjeni ovog Pravilnika skrbe stegovna tijela Komore na koje se odnose odredbe ovoga Pravilnika.

(2) Obvezatne upute i tumačenja za primjenu ovog Pravilnika daje Skupština Komore.

 

Članak 67.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o stegovnom postupanju Hrvatske komore arhitekata od 18. prosinca 2015. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stegovnom postupanju Hrvatske komore arhitekata od 21. travnja 2017. godine.

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

(3) Ovaj Pravilnik objavit će se na mrežnim stranicama Komore.

Klasa:025-02/22-01/04

Urbroj:505-01-22-12

U Zagrebu, 16. prosinca 2022. godine

Rajka Bunjevac, dipl. ing. arh., v.r.

predsjednica Hrvatske komore arhitekata