U sklopu Dana arhitekata 8.0, koji su od 21.3. - 23.3.2024. god. održani u Puli, u Domu hrvatskih branitelja, dodijeljene su u prvom danu Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata.
Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:
MEDALJA ZA DOPRINOS KULTURI GRAĐENJA
MEDALJA ZA PLANIRANJE PROSTORA
MEDALJA ZA INOVACIJE I ODRŽIVOST U ARHITEKTURI
Dobitnik Medalje za doprinos kulturi građenja je:
Dokumentarni serijal Betonski spavači / prijavitelj Udruženja hrvatskih arhitekata / autori: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić
Dobitnik Medalje za planiranje prostora je:
Tihomir Jukić i doprinos kulturi planiranja / prijavitelj Udruženje hrvatskih arhitekata
Medalja za inovacije i održivost u arhitekturi ove godine nije dodijeljena.
U propisanom roku pristiglo je 16 prijedloga za Medalju za doprinos kulturi građenja, 5 prijedloga za Medalju za planiranju prostora te 5 prijedloga za Medalju za inovacije i održivost u arhitekturi.
Nakon održane četiri sjednice, povjerenstvo za nagrade HKA donijelo je sljedeće nominacije:
Medalja za doprinos kulturi građenja
1. Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra / prijavitelj REGEA / autori: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: prof.dr.sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh., v.pred.dr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh; v. pred. Marin Binički, dipl. ing.arh., Luka Jonjić, dipl. ing. arh.; Mateja Nosil Mešić, mag. Ing. arch., v. pred. Stanka Ostojić, dipl. ing. arh., Goranka Tročić Zekan, dipl. ing. stroj.
2. Javni prostor uz palaču Zakmardy, Varaždin / prijaviteljica Dore Lončarić / autori: Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić, Hrvoje Arbanas
3. Dokumentarni serijal Betonski spavači / prijavitelj Udruženja hrvatskih arhitekata / autori: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić
4. Festival Dani Orisa / prijavitelj Udruženja hrvatskih arhitekata / autor: Andrija Rusan / Oris kuča arhitekture
Medalja za planiranje prostora
1. Urbanistički plan uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva - Derenčinova / prijavitelj Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba / Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Odgovorna voditeljica izrade plana: Nataša Aralica, dipl.ing.arh. Stručni tim: Nataša Aralica, dipl.ing.arh., Dragica Barešić, dipl.ing.arh., Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh., Nikša Božić, dipl.ing.arh., Dinko Brdarić, dipl.ing.prom., Maja Bubrić, arh.tehn., Jelena Bule, mag.ing.arh., Jasmina Doko, dipl.ing.agr., Martina Margetić, dipl.iur., Nives Mornar, dipl.ing.arh., Ivan Nemet, mag.ing.traff., Sabina Pavlić, dipl.ing.arh., Sanja Pavlović, dipl.iur., univ.spec.admin.urb., Ana-Marija Rajčić, dipl.ing.arh., Lidija Sekol, dipl.ing.arh., Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh.; suradnja: REGEA -Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske
2. Tihomir Jukić i doprinos kulturi planiranja / prijavitelj Udruženje hrvatskih arhitekata
Obrazloženje nominacija:
Medalja za doprinos kulturi građenja
1. Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra / prijavitelj REGEA / autori: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: prof.dr.sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh., v.pred.dr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh; v. pred. Marin Binički, dipl. ing.arh., Luka Jonjić, dipl. ing. arh.; Mateja Nosil Mešić, mag. Ing. arch., v. pred. Stanka Ostojić, dipl. ing. arh., Goranka Tročić Zekan, dipl. ing. stroj.
"Kad je riječ zgradama sa statusom kulturnog dobra, postupak njihove obnove iznimno je složen, a arhitekti se, kao projektanti (a u puno slučajeva i kao glavni projektanti) nalaza pred iznimno velikim izazovima.
S jedne strane, od njih se očekuje buduće kvalitetnije funkcioniranje zgrada, poboljšanje njenih energetskih svojstava, unaprjeđivanje temeljnih zahtjeva i općenito prilagođavanje suvremenim standardima. S druge strane, zahvati na kulturnom dobrima tijekom izvedbe radova i korištenja svakako ne smiju negativno utjecati na svojstva kulturnog dobra i njegovu cjelovitost. Sustavi obnove trebali bi biti dobro promišljeni i dugoročno održivi, a zahvati neinvazivni i po mogućnosti reverzibilni.
Ova problematika od projektanta zahtijeva iznimnu educiranost i stručnost, kao i interdisciplinaran pristup u svim fazama i sastavnim dijelovima projekta.
Realnost situacije je takva da je veliki dio problema svim projektantima zajednički, a s rješenjem svojih problema svaki se projekant bori zasebno, jer mu prokušana rješenja jednostavno nisu na raspolaganju.
Smjernice za energetsku obnovu vrijedan su doprinos i olakšica u procesu projektiranja. Izrađene su u suradnji s Ministarstvom kulture i medija i Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, što svakako govori u prilog tome da se i njihovoj izradi pristupilo interdisciplinarno.
Smjernice sadržavaju velik broj inženjerskih i tehničkih detalja, a navode i vrijedne realizirane primjere energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra
Smjernice predstavljaju značajan doprinos zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a njihova primjena bit će značajna pomoć pri radu vlasnicima, konzervatorima, arhitektima i stručnjacima iz drugih sektora uključenima u proces projektiranja."
2. Javni prostor uz palaču Zakmardy, Varaždin / prijaviteljica Dore Lončarić / autori: Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić, Hrvoje Arbanas
"Projektom javnog prostora uz palaču Zakmardy uspješno je prenamijenjeno bivše parkiralište u prostor malog gradskog trga.
Zaboravljeni gradski prostor se na suptilan način pretvara u trg nenametljivom gestom u vidu nekoliko trokutastih ploha u nagibima kojima se na jednostavan način rješava problem denivelacija unutar male površine , istovremeno jasno razdvajajući glavnu prolaznu plohu i omogućavajući dostupnost okolnih zgrada.Plohama se također definiraju i „ograničavaju“ i prostori potencijalnih gradskih terasa, te proširuje široka glavna komunikacijska zona koja svojim nagibom i oblikovanjem jasno usmjerava kretanje.
Usklađenost suvremenog izričaja i ambijenta postignuta je materijalnošću kroz upotrebu standardnih kamenih kocki karakterističnih za javne prostore grada Varaždina.
Nadalje upotrebom samo dva elementa (plohe i podjela čeličnim razdjelnim horizontalama) je postignuta racionalnost i ekonomičnosti.
Možda je denivelacija kod klupe suvišna?.Elementi vodenih prskalica, brojčano smanjeni u realizaciji, svakako su izgubljeni element koji bi većom površinom bolje pridonio zadržavanju korisnika na najvećoj plohi trga. Kontinuirana klupa, ispravno je smještena rubno na granici sa parkom, na poziciji potpune preglednosti trga. Rasvjeta je riješena na zanimljiv način primjenom ovješenih i diskretnih, gotovo neprimjetnih točkastih elemenata čime je postignut dojam topline i intimnosti manjeg gradskog okupljališta.
Zaključno, dobro riješen zadak u neposrednoj blizini gradske jezgre kojim je svakako podignuta kvaliteta javnog prostora."
3. Dokumentarni serijal Betonski spavači / prijavitelj Udruženja hrvatskih arhitekata / autori: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić
"U rasponu od 2016. do 2023., kroz 3 sezone i 12 epizoda, dokumentarna serija Betonski spavači prezentira progresivnu arhitekturu i urbanizam druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije. Serija pruža uvid u gotovo fascinantno vrijeme u kojem je u ovim prostorima moderna arhitektura bila najozbiljnije shvaćana kao dio šireg društvenog projekta i katalizator za preobrazbu većim dijelom ruralnih prostora u suvremenu zemlju.
Međutim, već sam intrigantan naslov sugerira kako predmetna arhitektura neće biti živa, upotrebljiva ili održavana. Upravo suprotno: ona je napuštena, neiskorištena, degradirana, zaboravljena, a u nekim slučajevima ona više ni ne postoji.
Serija obrađujuje društvene, političke i ekološke teme, arhitekturu kao pokretača modernizacije i formiranja urbanog identiteta, sudbinu zanemarene arhitekture koja u je bila u raskoraku s razvojem društveno-političkih odnosa, te rijetke primjere arhitekture koja u drugim uvjetima i u drugom kontekstu može preživjeti i nadživjeti svoje suvremenike na ovim prostorima.
Činjenica je da prikazana arhitektura, premda vizionarska, i u svom vremenu nije bila do kraja prepoznata niti realizirana. Ovo nam govori kako su njene ambicije bile utopijske i kako vremena zapravo nikada nisu bila idealna. Stoga na Betonske spavače ne treba gledati isključivo kao idealiziranje sustava vrijednosti bivše države iz druge polovice 20. stoljeća.
Njihova je vrijednost u kritičkom sagledavanju vrijednosti jedne epohe kao temelju prihvaćanja povijesti, a samim time i njenog kontinuiteta.
Serija Betonski spavači kroz 3 sezone obrađuje paradoks u kojem je arhitektura s jedne strane prepoznata kao kulturna vrijednost, a s druge strane podcijenjena, prepuštena propadanju i zaboravu.
Premda je serijom prikazano degradirano stanje realizirane arhitekture, u njenom naslovu krije se ipak i pozitivna poruka: ova arhitektura nije mrtva, ona spava (doduše, ako nije u međuvremenu uklonjena). A ono što još uvijek spava, može se još uvijek i probuditi. Već prva sezona serije je od strane Udruženja hrvatskih arhitekata za publicistički,
kritički-znanstveno‐istraživački i teorijski rad nagrađena nagradom Neven Šegvić, a nominirana je i za nagradu”Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2023. godinu.
Ovo svjedoči o prepoznavanju od strane struke. S druge strane, nominacija za Večernjakovu ružu svjedoči i pozitivnom učinku na mnogo širu publiku
Serija Betonski spavači uspješno doprinosi kulturi građenja svojom sposobnošću da prepoznavanje i čuvanje vrijednosti arhitekture ne limitira samo na najužu struku, nego da ih prenosi i na sve slojeve društva
Scenarij je kroz proces realizacije zanimljivo i razumljivo preveden u logičan i gledatelju interesantan dokumentarni serijal, čemu osim kvalitetne arhitekture zasigurno pridonose i kvalitetni kadrovi i kvalitetni sugovornici.
Uspjeh i popularnost Betonskih spavača budi nadu da u budućnosti jamci kulture građenja neće biti samo arhitekti (kao povjerenici investitora i javnosti), nego i sami investitori,
odnosno sama javnost."
4. Festival Dani Orisa / prijavitelj Udruženja hrvatskih arhitekata / autor: Andrija Rusan / Oris kuča arhitekture
"Festival Dani Orisa, je proizašao iz entuzijazma nekolicine pojedinaca okupljajući prvenstveno ljude iz struke te predstavljajući eminentna imena domaće I svjetske arhitekture. U svojim početcima, jedan od rijetkih događanja ovakvog tipa na ovim prostorima, festival je bio centralno mjesto okupljanja strukovne publike gdje su se razmjenjivale ideje i gdje se informiralo o novim, važnim temama iz svijeta suvremene arhitekture. Nebrojeno puta upravo ova predavanja su bila nadahnuće za daljnji rad.
Danas, više od dva desetljeća kasnije, nakon niza društvenih promjena, modifikacije u načinu komunikacije, boljoj dostupnosti medija i informacija, činjenica da se festival i dalje održava, donosi novitete u smislu pomnog odabira aktualnih tema i predavača, potvrđuje njegovu vrijednost.
Iako usko orjentiran na strukovnu publiku, važno je naglasiti da svojom redovitoćču i kvalitetom,ovaj festival prestaje biti samo mjesto okupljanja arhitekata već na neki način postaje i simbol arhitektonske struke.
Iako ne mijenja svoj format i ne trudi se biti lako razumljiv i dostupan široj publici, ovaj projekt svakako utječe na vidljivost arhitekata i širenje svjesti o postojanju i važnosti arhitektonske struke koja je često puta u našem društvu nepostojeća ili barem nevidljiva."
Medalja za planiranje prostora
1. Urbanistički plan uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva - Derenčinova / prijavitelj Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba / Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Odgovorna voditeljica izrade plana: Nataša Aralica, dipl.ing.arh. Stručni tim: Nataša Aralica, dipl.ing.arh., Dragica Barešić, dipl.ing.arh., Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh., Nikša Božić, dipl.ing.arh., Dinko Brdarić, dipl.ing.prom., Maja Bubrić, arh.tehn., Jelena Bule, mag.ing.arh., Jasmina Doko, dipl.ing.agr., Martina Margetić, dipl.iur., Nives Mornar, dipl.ing.arh., Ivan Nemet, mag.ing.traff., Sabina Pavlić, dipl.ing.arh., Sanja Pavlović, dipl.iur., univ.spec.admin.urb., Ana-Marija Rajčić, dipl.ing.arh., Lidija Sekol, dipl.ing.arh., Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh.; suradnja: REGEA -Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske
"Ovom prilikom vrijedi se prisjetiti i natječaja za Blok Badel kojim je započela realizacija Urbanističkog plana uređenja Vlaška – Šubićeva– Martićeva – Derenčinova. Bio je to anketni natječaj za izradu idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja. Predaja radova organizirana je putem interneta te su pristigla nezamisliva dvjesto četrdeset i dva natječajna rada iz čitavog svijeta, a pobijedilo je rješenje portugalskog biroa Pablo Pita Architects. Koncept rada temeljio se na izrazitoj definiranosti bloka mješovite namjene, naglašene izgrađenosti istaknutih volumena, njegovoj slobodnoj, zelenoj i javnoj jezgri koja je javnim prolazima povezana s okolnim gradskim prostorom.
Primjenom integralnog pristupa u planiranju urbane preobrazbe ovog brownfield područja izrađene su prostorne analize, konzervatorska podloga, studija predizvodljivosti te sociološka analiza kao priprema za realizaciju gradskog projekta, kroz njihovu izradu definiran je program izrade plana. Dugotrajan i kompleksan proces završen je nedavnim usvajanjem Urbanističkog plana uređenja u prosincu 2023. godine.Bez obzira na ekstenzivne i dugotrajne pripreme sama procedura izrade plana i njegove dvije javne rasprave uvjetovale su dodatne izmjene i unaprjeđenja planskih rješenja.
U odnosu na natječajno rješenje Plan je doživio značajnu nadogradnju i unaprjeđenje planirane zelene infrastrukture, a planirana je i primjena rješenja temeljenih na prirodi, usmjereni prema cilju ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Važno je naglasiti kako je kao direktna posljedica prihvaćanja pristiglih primjedbi tijekom javne rasprave izgrađenost bloka smanjena, a javne i zelene površine povećane. I kao možda najvažnije otvaranjem prolaza i artikuliranjem kako pješačkih veza tako i vizura na javnu jezgru i zaštićenu industrijsku baštinu (tzv. Zgrada Pjenice) zagarantirana je javnost prolaza i artikulirana veza s tržnicom.
Plan je i metodološki nadišao zakonom definiran urbanistički plan uređenja koji ne predviđa adekvatan okvir za definiranje ovako složenih prostornih i programskih zadataka takozvanih gradskih projekata te ostaje zabilježen značajan primjer dobre prakse za predstojeće izmjene Zakona.
Obzirom na činjenicu da je gotovo čitav prostor bloka u vlasništvu Grada Zagreba i dugotrajnim i predanim radom postignutu ravnotežu između trenutnih izazova i imperativa dugoročnog planiranja ostaje nam sa zanimanjem promatrati transformaciju ovog vrijednog dijela grada koji je dobio pravu šansu postati kvalitetan prostor osmišljen primarno prema potrebama građana, a ne isključivo kapitala."
2. Tihomir Jukić i doprinos kulturi planiranja / prijavitelj Udruženje hrvatskih arhitekata
"Professor emeritus dr. sc. Tihomir Jukić zadužio nas je svojim dugogodišnjim usporednim djelovanjem kako na stručnom, tako i na nastavnom i znanstvenom polju.
Prava je rijetkost da i nakon 40 godina rada uporno i neumorno upozorava na strukturne anomalije u prostoru i planiranju kroz javne istupe i brojne intervjue. Iako je prve nagrade na arhitektonsko - urbanističkim natječajima zamijenio predsjedavanjem u ocjenjivačkim sudovima i dalje aktivno sudjeluje u oblikovanju ključnih zahvata u prostoru.
Njegova nedavna ostavka u Savjetu za urbanizam kao dio kolektivne ostavke velike većine članova Savjeta još jednom dokazuje kako nije upao u zamku konformizma. U trenutku kada procjenjuje da nije moguće pokrenuti prijeko potrebne promjene na taj način upozorava na konačnost i potrošivost prostora kao najvrjednijeg i najvažnijeg resursa kojim raspolažemo s posebnim naglaskom na alarmantno stanje na obali. Ne zazire od priznanja da održiv sustav prostornog uređenja nije moguć bez urbane komasacije odnosno integralnog planiranja prostora i nepostojanja stambenih politika kao i bilo kakvih urbanističkih parametara koji bi garantirali kvalitetu života.
Usprkos činjenici da veći dio svog profesionalnog djelovanja provodi unutar sustava koji aktivno opstruira kvalitetno planiranje prostora Tihomir Jukić ustrajno i nesebično prenosi svoje znanje novim generacijama studenata što je posebno važno u ovom trenutku smjene generacija kada se, zbog gašenja institucija, prijenos znanja više sam po sebi ne podrazumijeva.
Svoje vrijeme i pažnju u brojnim medijskim istupima poklanja jednako poznatim medijskim kućama kao i podcastima mladih kolega. Ne odustaje od poticanja i mentoriranja novih naraštaja urbanista i arhitekata, između ostalog i odabirom provokativnih tema i lokacija za studentske radionice (Suvremene turističke intervencije i zaustavljanje iseljavanja iz gradskih središta, Javni prostori grada – tradicija i suvremene potrebe, Grad i otoci i drugo).
Profesor Tihomir Jukić uspješno balansira na tankoj liniji između realnosti i beskompromisnosti u vječnoj inspiraciji proučavanja grada i njegovih mijena."