Drugo u nizu predavanja iz Ciklusa o baštini održat će Anita Gamulin pod nazivom
Fortifikacijska arhitektura na Makarskom primorju u razdoblju mletačko-turskih ratova - Arhitektonski izazovi zaboravljene baštine
a održat će se u prostoru Društva arhitekata Splita, Starčevićeva 24C Split, u 20.03.2024. 19:00 sati.
Anita Gamulin, dipl.ing.arh., Konzervatorski odjel u Splitu
Prostor dalmatinske obale, otoka i unutrašnjosti od 16.-18. stoljeća bio je podijeljen između dvije različite države - Mletačke republike i Osmanskog carstva, što se izravno reflektiralo na graditeljsku i fortifikacijsku baštinu. Makarsko primorje je nakon kratkotrajne mletačke uprave krajem 15. stoljeća, gotovo dva stoljeća bilo u sastavu Osmanskog carstva, što je znatno utjecalo kako na ekonomske prilike, tako i na način života i obrane lokalnog stanovništva. Osmanlije grade jedini utvrđeni grad na prostoru Srednje Dalmacije – Makarsku, a lokalno stanovništvo koje stanuje u manjim ruralnim cjelinama podno Biokova brani se i utvrđuje vlastitim snagama izgrađujući tvrđave, kaštele, kule i utvrđene kuće te kao refugije ograđuje i utvrđuje obližnje špilje. Obrambene elemente dobivaju i sva tri franjevačka samostana na Primorju kao i sakralne građevine s grobljima. Oslobađanjem od Osmanlija i ponovnom uspostavom mletačke uprave ratna opasnost nje u potpunosti nestala, pa se na obalnom prostoru izgrađuju utvrđeni stambeno-gospodarski sklopovi i utvrđeni ljetnikovci. Terenskim istraživanjem ubicirano je više od stotinu obrambenih građevina različite tipologije i različitog stadija očuvanosti, od kojih je široj javnosti poznat daleko manji broj, a svega ih je nekoliko obnovljeno i stavljeno u funkciju. Fortifikacijske građevine Makarskog primorja veliki su potencijal u prostoru, pa bi ih trebalo uključiti u planinarske i alpinističke itinerere, a poneke svakako i obnoviti, čime bi se obogatila i kulturno-turistička, etnografska i sportska ponuda prostora.
Anita Gamulin je rođena 1960. godine u Splitu. Godine 1984. diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija je volontirala u Centru za graditeljsko nasljeđe u Splitu, a 1986. godine se zaposlila u tadašnjem Regionalnom zavodu za graditeljsko nasljeđe (danas Konzervatorski odjel u Splitu) kao arhitekt - konzervator, gdje radi kao viša stručna savjetnica – konzervatorica i zamjenica pročelnika. Kao konzervatorica vodi veći broj zaštitnih radova na sanacijama kulturnih dobara, što uključuje obnovu od procesa dokumentiranja, istraživanja i nadziranja zaštitnih radova, kao i koordiniranje svih potrebnih specijalista restauratora te izradu konzervatorskih elaborata.
Od 1999./2000. godine do danas kontinuirano radi na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Studiju za konzervaciju i restauraciju kao vanjski suradnik. U razdoblju od 2012. – 2022. godine sudjeluje kao gost-predavač na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, u sklopu predmeta Graditeljsko nasljeđe. Godine 2019. upisala je Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Humanističke znanosti, Studijski smjer povijest umjetnosti, Sveučilišta u Zadru, a danas je apsolventica navedenog studija.
Objavila je više stručnih i znanstvenih radova te je sudjelovala na brojnim strukovnim simpozijima. Godine 2019. nagrađena je strukovnom nagradom „Vicko Andrić“ za rad na obnovi hvarskog arsenala i kazališta, a isti projekt je dobio nagradu za europsku kulturnu baštinu „Europa Nostra“.
Prema Programu stručnog usavršavanja HKA sudjelovanje na svakom predavanju se vrednuje s jednim (1) akademskim satom iz područja C / Gradnja.